Brojač posjeta  

15140109
Danas
Juče
Ove sedmice
Prošle sedmice
Ovaj mjesec
Prošli mjesec
Ukupno
32241
27916
82697
14797681
84719
177049
15140109
Vaš ip 3.231.229.89
Tačno vrijeme: 2019-12-07 17:59:54
   

"Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo", čuvena je rečenica koja je prva izgovorena na površini Mjeseca.

Izgovorio ju je 21. jula 1969. godine američki astornaut Nil Armstrong, čovjek koji je prvi stupio na tlo Mjeseca, i ušao u istoriju.

Armstrong je rođen 5. avgusta 1930. godine u Vapakoneti u SAD.

Od mornarice do NASA: Bio je mornarički pilot (1949) i u Korejskom ratu (1950 - 1953) izvršio je 78 borbenih letova. Potom je završio vazduhoplovno-tehničku akademiju (1955), nakon čega je raspoređen u Centar za istraživanje "Libajs" pri NASA. U septembru 1962. godine postao je astronaut.

Prilikom leta sa vasionskim brodom "Džemini 8" 16. marta 1966. godine prvi je izvršio uspješno pristajanje uz drugu vasionsku letjelicu u letu i spajanje s njom.

Lansiranje"Apolo 11" bila je prva misija sa zadatkom da spusti ljude na Mjesečevu površinu, peta misija u okviru programa "Apolo" sa ljudskom posadom i treća sa ljudskom posadom koja je letjela prema Mjesecu. "Apolo 11" lansiran je 16. jula 1969. godine sa tročlanom posadom koju su činili vođa posade Nil Armstrong, pilot lunarnog modula Edvin Baz Oldrin i pilot komandnog modula Majkl Kolins. Njihov zadatak bio je da se konačno spuste na Mjesec i tako uspjehom krunišu skoro decenijski napor čitave nacije.

Izbacivanje u orbituTrostepena raketa "Saturn 5", koja je posadu i opremu "Apola 11" izbacila u orbitu, bila je široka 10, visoka 110 metara i teška preko 3.000 tona i trošila je 15 tona goriva u sekundi.

Ni komandni brod "Kolumbija" ni izbliza nije ličio na današnje personalne kompjutere: nedostajale su tastature, monitori, tvrdi diskovi.

Poslije tri dana leta kroz 400.000 kilometara široku prazninu između Zemlje i Mjeseca, Kolins je ostao da u "Kolumbiji" kruži oko Mjeseca, dok su Armstrong i Oldrin prešli u "Orla" i otpočeli završno spuštanje na Mjesec.

Ulazak u istoriju: Dana 21. jula 1969. godine u 2.56 po univerzalnom vremenu, Armstrong je postao prvi čovjek koji je zakoračio na Mjesec, a ubrzo mu se pridružio i Oldrin. Za to vrijeme Kolins je bio u orbiti oko Mjeseca.

Pošto je razmotana američka zastava, nakon čestitki koje im je uživo uputio Ričard Nikson, astronauti su počeli malo slobodnije da se kreću po Mjesecu isprobavajući razne stilove koračanja u slaboj Mjesečevoj gravitaciji.

Tokom dva i po časa provedenih "na terenu", astronauti su postavili nekoliko naučnih instrumenata i sakupili oko 25 kilograma stijenja i prašine. Njihov prvi "izlazak u prirodu" bio je istovremeno i posljednji.

Nakon 20 časova provedenih na Mjesecu, Armstrong i Oldrin su se pridružili Kolinsu na orbiti, a zatim su svi zajedno krenuli kući.

Armstrong je umro 25. avgusta 2012. u Sinsinatiju u 83. godini.

Teorije zavjere

Postoje brojne teorije zavjere da se slijetanje na Mjesec nije dogodilo. Jedan od razloga za sumnju je što se američka zastava njiše, a to ne bi trebalo da radi na Mjesecu, gdje ne postoji atmosfera.

Međutim, zastava se njiše samo dok je dodiruju astronauti (okačena je o držač savijen pod pravim uglom, tako da ne može pasti), a vakuum omogućava duže njihanje nego što je to moguće na Zemlji.

Prethodne misije

Prije slanja "Apola 11" u misiju, u martu 1969. godine izvršen je maratonski let "Apola 9" oko Zemlje. Rezultati su bili tako dobri da je odlučeno da se već u maju te godine pristupi generalnoj probi.

Upravljajući "Apolom 10", Tomas Staford, Džon Jang i Južin Sernan približili su se Mjesecu na samo 17 kilometara, a zatim se rutinski vratili nazad.

Možda niste znali

- Bočice sa mjesečevom prašinom koje su sakupili astronauti Nil Armstrong i Edvin Baz Oldrin otkrivene su u skladištu u kom su "zaboravljene" boravile čak 40 godina

- Pepeo Nila Armstronga rasut je po Atlantskom okeanu, na ceremoniji na američkom nosaču aviona

   
© Masterfromf

Uloguj se - Registruj se

Ako niste registrovani izaberite opciju napravi nalog.